U četvrtak, 28. listopada 2021., u organizaciji Fakulteta filozofije i religijskih znanosti održan je znanstveni skup pod nazivom Socijalna distanca: filozofske, religijske, sociološke, psihološke i pravne implikacije. Izlaganje je održalo 10 predavača, a samoj temi pristupilo se interdisciplinarno.
Na početku znanstvena skupa sve prisutne pozdravio je dekan prof. dr. sc. Ivan Koprek. U svome govoru istaknuo je kako je način na koji živimo, sada već gotovo dvije godine, nenormalan, neprirodan. Kao društvena bića možemo se razvijati samo u zajedništvu s drugima. Epidemija Covid-19 kontaminirala je našu društvenost te postala težak test ne samo za zdravlje nego i za naš ljudski i društveni suživot. Od malih boginja preko španjolske gripe do AIDS-a, ebole i svinjske gripe, oslikana je panorama epidemija koje su poharale svijet u 20. stoljeću. Ipak, Covid-19 je bolest neke druge vrste. Tu nije riječ samo o napadu na ljudsko zdravlje, nego i na društvena i etička načela našega suživota. Prof. dr. sc. Ivan Koprek zahvalio je organizacijskom odboru te poželio uspješan rad.
Prof. dr. sc. Krešimir Peračković, doc. dr. sc. Mateo Žanić i Matea Milak, mag. soc., djelatnici Instituta Ivo Pilar u Zagrebu, predstavili su trenutno aktivan znanstveno-istraživački projekt pod nazivom ˝Od lokalnih do virtualnih zajednica – društveni odnosi mladih u uvjetima nametnutog prostornog distanciranja˝. Cilj projekta je istražiti iskustva mladih u vrijeme ograničenog kretanja i prostornog distanciranja, osobito načina provođenja radnog (online učenje i rad) i slobodnog vremena te iskustva povećanih virtualnih društvenih interakcija zbog nametnutih okolnosti. Prof. dr. sc. Peračković predstavio je analizu dobivenih odgovora intervjuiranih učenika četvrtih razreda vukovarskih srednjih škola. Konkretno, postoje li određeni sadržaji koji im u većoj mjeri nego prije privlače pažnju, jesu li im roditelji prigovarali zbog prečestog korištenja digitalnih uređaja, u kojoj mjeri im je važna uključenost u pojedine društvene mreže i drugo.
Druga skupina izlaganja posvećena je temi obrazovanja u doba pandemije. Doc. dr. sc. Iva Ivanković održala je izlaganje na temu Digitalni alati u nastavi na daljinu-perspektiva roditelja učenika razredne nastave prezentirajući istraživanje kojim su ispitana mišljenja 249 roditelja učenika razredne nastave osnovnih škola Grada Zagreba. Razlika u mišljenjima roditelja o primjeni digitalnih alata u hibridnim oblicima nastave nije utvrđena s obzirom na dob i stupanj obrazovanja roditelja, međutim, pronađene su razlike u mišljenjima roditelja učenika koji su u nastavi na daljinu tijekom pandemije bolesti Covid-19 u proljeće 2020. godine polazili hibridni oblik i učenika koji su u nastavi na daljinu pratili program nastave na Trećem programu HRT-a te rješavali dodatne zadatke koje im je slala razredna učiteljica elekroničkom poštom. Isto tako, utvrđeno je da više od 70 posto roditelja uključenih u istraživanje smatra suradnju s učiteljima putem digitalnih alata uspješnom. Doc. dr. sc. Ivanković zaključila je kako dobiveni podatci, premda na relativno malom uzorku, upućuju na promišljanje o mogućoj primjeni pojedinih digitalnih alata u odgojno-obrazovnom procesu ne samo tijekom pandemijskoga razdoblja već i općenito u budućnosti.
Pravo na obrazovanje u doba pandemije izlaganje je kojim je zaključena druga skupina izlaganja. Doc. dr. sc. Marija Džinić istaknula je kako je pravo na obrazovanje jedno od temeljnih ljudskih prava. Ono je potrebno štiti i promicati isključujući svaki oblik nejednakosti i diskriminacije te osiguravanjem kvalitete obrazovanja. Pravo na obrazovanje pretpostavlja ispunjenje četiri elementa: raspoloživost, dostupnost, prihvatljivost, prilagodljivost. Doc. Džinić analizirala je konkretne mjere odgovornih institucija u ostvarenju prava na obrazovanje u doba pandemije.
Posljednjom skupinom predavanja temi socijalne distance pristupilo se s aspekta filozofije. Izv. prof. dr. sc. Danijel Miščin, izlaganjem naslovljenim Personalizam Emmanuela Levinasa, razmotrio je „krizu lica“ odnosno činjenicu da je u pandemijskim uvjetima lice većim djelom zaklonjeno maskama i udaljenije od uobičajenoga razgovornog razmaka.
Pojam socijalnog u sintagmi „socijalna distanca“ naslov je pretposljednjeg izlaganja doc. dr. sc. Ines Skelac i Nikoline Smiljanić, mag. pol. Analiza Google pretraživanja pojmova „social distance“ i „physical distance“ pokazala je da se izraz „social distance“ pojavljuje sedam puta više. Oba su izraza postojala i prije pandemije. Pojam „social distance“ 1920-ih godina skovao je sociolog Robert Park, a tridesetih godina 20. stoljeća razvijena je Bogardusova ljestvica društvene udaljenosti za mjerenje želje ljudi da se drže podalje od pojedinaca u društveno obezvrijeđenim skupinama. Pojam „physical distance“ prije pandemije uglavnom se odnosio na fizičku udaljenost između dvaju objekta. Svojim izlaganjem profesorice su nastojale ponuditi odgovor na pitanje je li sintagma „socijalna distanca“ u kontekstu pandemije prikladna i može li uopće „socijalan“ biti na distanci.
Znanstveni skup zaključen je izlaganjem doc. dr. sc. Barbare Ćuk. Izlaganjem O filozofskim i drugim pristupima socijalnoj distanci i njezinim implikacijama doc. dr. sc. Ćuk je problematizirala samu temu i koncept znanstvenog skupa s osvrtom na pitanje različitosti u pristupu i metodologiji između znanosti i praksi stručnjaka, sudionika skupa. Istraživanje se kreće od labave i slučajne povezanosti različitih pristupa prema traženju mogućnosti sigurnog temelja i većeg jedinstva različitih pogleda i pristupa problemu socijalne distance. Znanstveni skup kao takav, a potom i konkretni skup, postaje predmet istraživanja sâm shvaćen kao vrsta susreta. U drugom dijelu izlaganja usredotočila se na neke od specifičnosti filozofskih implikacija ograničene mogućnosti susretanja ljudi, s naglaskom na razliku između pristupa koji istražuje što se dogodilo u području filozofske svakodnevice, one nastavne i u bavljenju filozofijom, i pokušaja da se iz filozofske perspektive, na način filozofije, istraži fenomen društvene udaljenosti u kontekstu pandemije.
Znanstvenim skupom interdisciplinarno se pristupilo temi socijalne distance i njezinim različitim implikacijama. Upravo je različitost pristupa omogućila konkretizirati implikacije koje pandemija ostavlja na život te njihov odraz na budućnost.
