Turizam je danas jedna od najvećih globalnih gospodarskih grana, no daleko od puke ekonomske kategorije – zadire u kulturni, društveni, ekološki i duhovni život zajednica. Sintagma homo viator podsjeća nas da je putovanje duboko ukorijenjeno u ljudskoj naravi, no suvremeni masovni turizam nosi sa sobom ozbiljne etičke izazove: prekomjerni turizam, komodifikaciju kulturne i vjerske baštine, neodrživost i digitalnu deregulaciju tržišta.
Posebno je osjetljivo područje vjerskoga turizma, gdje se duhovna motivacija hodočasnika susreće s tržišnom logikom industrije. Interdisciplinarni simpozij koji je organizirao Centar za poslovnu etiku (CEP) Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu okupio je dvadesetak izlagača iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine te SAD-a. Ovaj Zbornik donosi njihove radove koji turizam sagledavaju iz filozofske, etičke, teološke, pravne i kulturne perspektive – s temeljnim pitanjem: može li homo turisticus ponovo postati homo viator?
