1. Filozofija znanosti Ruđera Boškovića: radovi simpozija Filozofsko-teološkog instituta DI., Zagreb, FTIDI, 1987.
Predgovor
Valentin Pozaić
Pozdravno pismo
Gilles Pelland
Suradnici
Zajednički putovi filozofije i znanosti
Stipe Kutleša
Teorija spoznaje Ruđera Boškovića u njegovu vremenu
Peter Henrici
Pojam i značenje Boškovićeva principa indukcije
Vjekoslav Bajsić
Temeljna dedukcija Boškovićeve filozofije prirode
Ivica Martinović
Sile u modernoj fizici i Boškovićevoj Teoriji
Ivo Šlaus
Građa tvari i Boškovićeve ideje
Dubravko Tadić
Bošković i pitanje gibanja zemlje
Žarko Dadić
Eksperimentalni pristup Ruđera Boškovića pitanjima optike
August Ziggelaar
Boškovićevi razlozi protiv Leibnizova načela dovoljnog razloga
Ivan-Pal Sztrilich
Fundamentalno-filozofijski horizont Boškovićeve teorije?
Franjo Zenko
Boškovićeva nauka o finalnosti – vrijedan doprinos metafizici
Miljenko Belić
Kazalo imena
Kazalo stvari
2. The philosophy of science of Ruđer Bošković: proceedings of the Institute of the Philosophy and Theology, S.J., Zagreb, FTIDI, 1987.
Contents:
Foreword
Valentin Pozaić
Congratulatory Letter
Gilles Pelland
Contributors
Common Paths of Philosophy and Science
Stipe Kutleša
Part One
The Theory of Knowledge of Ruđer Bošković in His Time
Peter Henrici
The Concept and Significance of Bošković’s Principle of Induction
Vjekoslav Bajsić
The Fundamental Deductive chain of Bošković’s Natural Philosophy
Ivica Martinović
Part Two
Forces in Modern Physics and in Bošković’s Theoria
Ivo Šlaus
Bošković’s Theories on the Structure of Matter
Dubravko Tadić
Bošković and the Question of the Earth’s Motion
Žarko Dadić
Ruđer Bošković’Experimental Approach to Optical Questions
August Ziggelaar
Part Three
Bošković’ s Arguments Against Leibniz’s Principle of Sufficient Reason
Ivan-Pal Sztrilich
A Fundamentally Philosophical Horizon of Bošković’s Theory?
Franjo Zenko
Bošković’s Theory of Finality –a Valuable Contribution to Metaphysics
Miljenko Belić
Index of Names
Index of Matter
3. Brajičić, Rudolf, Opravdanje čistoga uma: u svjetlu transcendentalnih odnosa, Zagreb, FTIDI, 1988
Predgovor
Uvod
Transcendentalni odnošaji – temelj proširene metafizike
O jednoj stranici Kantove Kritike čistoga uma
Načelo uzročnosti i dokazivanja u proširenoj metafizici
Uz članak Kritičke prosudbe filozofske spoznaje Boga
Osnovanost transcendentalne teologije – Kritika čistoga uma u završnici
Napomena o dokazivanju Božje opstojnosti
Nedijalektičnost i mir u Hegelovoj dijalektičkoj praćeliji
Napomena o Heideggerovoj egzistencijalnoj analizi
Dokaz za Božju opstojnost metodom proširene metafizike
Metafizička bit Prvoga bića
Pojam bića u odnosu na svoje subjekte
Bitak i bit
Zašto je moguće više pojedinki s istom naravi
O razlici duše i njezinih moći
Pojmovna spoznatljivost Boga
Nadljudsko u ljudskome
Vječno čovještvo
Annex theologicus
Korak k većem razumijevanju teologa
Da li je u Kristu i ljudska osoba
Küngova kristologija u svjetlu kontemplativne metafizičke spoznaje
Granica vjere
Temeljna načela mariologije
Annex II.
Razlika analitičkih i sintetičkih sudova a priori
Annex III.
Tekst sv. Tome o subjektu i predikatu u sintetičkom sudu a priori: Biće je istinito
O načinu prosuđivanja nužnosti u analitičkim i sintetičkim sudovima a priori, kao što je sud:
Broj je paran ili neparan
Kazalo imena
4. Macan, I. (ur.), Filozofija u susret teologiji: radovi simpozija Filozofsko-teološkog instituta D.I. prigodom 50. obljetnice Filozofskog studija, Zagreb, FTIDI, 1989.
Predgovor
Ivan Macan
Suradnici
Studij filozofije na teološkim školama (Prema crkvenim dokumentima)
Antun Weissgerber
Biti ili ne-biti – u svjetlu analogije bića
Miljenko Belić
Misaono temeljenje spoznaje Boga –danas
Ante Kusić
Proces ljudske spoznaje i stav teističkih egzistencijalista
Josip Kribl
Filozofski korijeni prirodnih znanosti
Vjekoslav Bajsić
Konstituiranje i osnivanje moralnih sudova (Uz problem odnosa između ontološkog i deontološkog reda)
Ivan Devčić
Kazalo imena
Kazalo pojmova
5. Étienne Gilson, Uvod u kršćansku filozofiju, Zagreb, FTIDI, 1995
Predgovor
Uvodna napomena
I. FILOZOFIJA POVIJESTI RAZMATRANA OPĆENITO
1. Je li filozofija povijesti moguća
2. Hegelova iluzija
3. Kriva i prava filozofija povijesti
4. Filozofija povijesti i adekvatno uzeta moralna filozofija
II. ZAKONI POVIJESTI AKSIOMATSKE FORMULE ILI FUNKCIONALNI ZAKONI
Zakon dvostrukoga oprečnog napretka
Ambivalencija povijesti
Zakon povijesnog dozrijevanja dobra i zla
Zakon svjetskog značenja događaja povijesnog dometa
Zakon osvješćivanja
Zakon hijerarhije sredstava
III. POVIJESNI ZAKONI TIPOLOŠKE FORMULE ILI VEKTORSKI ZAKONI
Teološki pojam različitih ”stanja” ljudske naravi
Teološki pojam različitih ”stanja” povijesnog razvoja čovječanstva
Sudbina židovskog naroda
Krivi Hegelovi i Comteovi zakoni različitih stanja ili stupnjeva čovječanstva
Zakon prijelaza iz ”magijskog” ustrojstva ili stanja u ”logično” ustrojstvo ili stanje u povijesti
ljudske kulture
Zakon napretka moralne svijesti
Zakon prijelaza iz ”sakralnih” civilizacija u ”profane” ili ”laičke” civilizacije
Zakon dolaska naroda do većine u političkim i socijalnim predmetima
IV. BOG I TAJNA SVIJETA
Bog i povijest
Svijet i njegove prirodne svrhe
Kristovo mistično tijelo
Tajna svijeta
Dobro duše i dobro svijeta
Neka dođe Kraljevstvo tvoje
V. POSLJEDNJE NAPOMENE
1. Filozofija i povijest
2. Filozofija povijesti i nad-filozofski podaci
DODATAK:
Domaća bibliografija o J. Maritainu (1921-1900)
KAZALO VLASTITIH IMENA
6. Belić, Miljenko, Metafizička antropologija, Zagreb, FTIDI, 1995.
Uvodna napomena
Pristup: Što proučava metafizička antropologija?
Prvi dio: Opći metafizički vidici na život
Drugi dio: specifične osobine čovjekova života
Treći dio: o unutarnjem ontičkom počelu specifičnog čovjekova života
Četvrti dio: podrijetlo i budućnost čovjeka
Osvrt
Abecedno kazalo
7. Lasić, Hrvoje, Čovjek u svjetlu transcendencije: nadnaravno određenje ljudskog bića, Zagreb, FTIDI, 1994.
Predgovor
I. Filozofsko-teološko promišljanje naravne i nadnaravne zbilje
1. Naravna i nadnaravna dimenzija ljudskog bića
2. Naravni i nadnaravni red postojanja
3. Transcendentno obilježje i nadnaravno određenje čovjeka
4. Nadnaravno određenje ljudskog bića u Blondelovoj definiciji istine
5. Određenje istine prema nadnaravnom određenju čovjeka
II. Odnos filozofije i teologije – filozofija i kršćanstvo
1. Albert Veliki – posrednik integralnog aristotelizma u kršćanstvu
2. Maurice Blondel – mislilac katoličke filozofije
3. J. Maritain i E. Gilson – mislioci kršćanske filozofije
4. Kršćanska filozofija i svjetonazor – humanizam u svjetlu filozofije religije
5. Filozofija i teologija u djelima Mauricea Blondela
III. Religiozno odnosno ateističko obilježje ljudskog bića
1. Filozofsko-teologijsko poimanje svetoga i profanoga u filozofiji religije
2. Filozofsko-teološki pristup ateizmu i Blondelovo polazište: Il nʹy a pas ȇtre athée (Pensée, I, p. 328)
3. Blondelovo poimanje ateizma i ljudske slobode
IV. Fenomenologija religije i religiozne znanosti
1. Nastajanje i povijesni razvoj fenomenologije religije
2. Fenomen religije u filozofiji i teologiji
3. Fenomen mistike u religijama
Sažetak
Summary
Pomoćna literatura
8. Maritain Jacques, Uvod u kršćansku filozofiju, Zagreb, FTIDI, 1995.
Uvodna studija
Otkriće kršćanske filozofije i Étienne Gilson
1. Filozofska izobrazba
2. Rezultati povijesnih istraživanja
3. Vjera i filozofija
4. Tomističko esse kao temelj kršćanske metafizike
Uvod u kršćansku filozofiju
Predgovor
I. Filozofirati u vjeri
II. Uzrok bitka
III. Onaj koji jest
IV. Iznad bîti
V. Iznad ontologija
VI. Temeljna istina
VII. Kamen zaglavni
VIII. Uzročnost i participacija
IX. Bitak i bîti
X. Bitak, akt i svrha
Kazalo imena
Stvarno kazalo
Rječnik
9. Marijan Steiner, (ur.), Ljepota istine: zbornik u čast p. Miljenka Belića SJ u povodu 75. obljetnice života, Zagreb, FTDI, 1996.
Predgovor
Bibliografija radova Miljenka Belića
Metafizika
Stanislav Kos SJ, Metafizička narav osobe u pravnom poretku
Otto Muck SJ, Pojam materia prima u Tome Akvinskog i njegove ontološke pretpostavke
Slavko Platz, Pozitivnost stvorene stvarnosti prema Tomi Akvinskom
Vitomir Slugić OFM, O distinkciji meditacija
Tomo Vereš OP, Zbilja i istina u Akvinca
Filozofija o Bogu
Stjepan Kušar, Biblijski bezumnik u Anselmovu Argumentu. Prilog izvornom razumijevanju Proslogiona
Vladimir Richter SJ, Univočnost –trag – slika. Prilog Skotovoj teološkoj nauci o spoznaji
Harald Schöndorf SJ, Pretpostavlja li Kritika čistog uma Božju opstojnost?
Filozofija spoznaje
Rudolf Brajičić SJ, Nekoliko napomena o udjelu subjektivnosti u našoj osjetilnoj spoznaji
Josef Schmidt SJ, Nazočnost istine i nadvladivom znanju. Komentar Hegelova Uvoda u njegovu Fenomenologiju duha
Filozofska antropologija
Gerd Haeffner SJ, Pitanje kao temelj jedne filozofske antropologije
Ivan Kordić, Nihilizam – svjetonazor i filozofija
Karl-Hein Neufeld SJ, Razmišljanja i nadanja. Prilog današnjoj eshatologiji
Etika
Ivan Koprek SJ, Potreba i značenje etike danas. Personalističko utemeljenje etike
Ivan Macan SJ, Savjest – norma moralnog djelovanja
Ante Vučković OFM, Etički govor o Bogu u Emmanuela Levinasa
Filozofija prirode
Ante Kusić, Postanak svijeta prema učenju kozmologa Stephena Hawkinga
Stipe Kutleša, Prostorno – vremenski odnosi u Hermanovoj filozofiji prirode
Ivan-Pal Sztrilich SJ, Suradnici Božji u upravljanju svijetom prema sv. Tomi Akvinskom
Iz povijesti filozofije
Borislav Dadić, Počeci filozofske misli u Rusiji
10. Ćirović, Branko, Uvod u matematičku logiku i teoriju rekurzivnih funkcija,
Zagreb, FTIDI, 1996
I. Uvod
II. Propozicionalna logika
III. Predikatni račun
IV. Elementarna teorija brojeva
V. Formalna karakterizacija algoritma
VI. Redukcije
VII. Postov problem i stupnjevi nerješivosti
Bibliografija
Kazalo simbola
11. Mijo Nikić (ur.), Novi religiozni pokreti: zbornik radova znanstvenog simpozija
Filozofsko-teološkog instituta i Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu
o novim religioznim pokretima, održanog 15. i 16. studenog 1996. U Zagrebu, Zagreb, FTIDI, 1997.
Predgovor
Uvodni govor i pozdrav p. M. Matića
Suradnici
Mijo Nikić, Fenomen novih religioznih pokreta istočne i zapadne provenijencije
Tomislav Ivančić, Credo novih religioznih pokreta
Tonči Trstenjak, Metode propagande i uzroci uspjeha novih religioznih pokreta
Ivan Šporčić, Biblija i novi religiozni pokreti
Anto Mišić, Sekte u ranom kršćanstvu
Jakov Jukić, Nove društvene prilike i ezoterično – okultna religioznost
Stephan Djundja, Spiritizam i sotonizam u novoj religioznosti
Ivan Koprek, Religijsko-etička prosudba Scientology pokreta
Jadran Zalokar, Izvori i dometi New agea- jedno dublje razumijevanje u kontekstu mišljenja
planetarnog politologa
Hrvoje Lasić, New age – nova religija modernog doba
Stipe Tadić, Novi religijski pokreti u sekulariziranom svijetu
Ivan Devčić, Antikršćanski karakter nove religioznosti
Jure Bogdan, Odgovor Katoličke crkve na nove religiozne pokrete – sekte
PierLuigi Zoccatelli, Mogućnost dijaloga s novim religioznim pokretima
Juraj Kolarić, Navjestitelj novog svijeta
Božja djeca
Hare Krišna
Transcendentalna meditacija
Ananda Marga
Lectorium Rosicrcianum
Dark pokret
Eugenio Fizziotti, Reinkarnacija – izazov s više dimenzija
Albino Ronco, Reinkarnacija i osobni identitet (Psihologijsko gledište)
Marko Matić, Završna riječ
Kazalo imena
Kazalo pojmova
Bibliografija
12. Macan, Ivan, Filozofija spoznaje, Zagreb, FTDI, 1997.
I. dio: Sustavni pregled spoznajnog problema
Uvod
Postavljanje kritičkog problema
Dodatak
Pojam istine i njezin kriterij
Samosvijest temelj svake spoznaje
Realni temelj pojmovne spoznaje
Problem jezičnog priopćavanja
Neopozitivizam i pretpostavke prirodnih znanosti
Sigurnost posrednih i nadiskustvenih spoznaja
Kritički realizam
Spoznaje a priori i uvid u načelo protuslovlja
Evidencija kauzalnog principa
Uvid u istina i zauzimanje stava, Istina i sloboda
II. dio: Kritički problem u povijesti filozofije
Pogovor
Bibliografija
Kazalo osoba
Stvarno kazalo
13. Ivan Devčić, Pred Bogom bližim i dalekim, Filozofija o religiji, Zagreb, FTIDI, 1998.
Uvod
I. Bit i istina religije
II. Govor o Bogu između antropomorfizma i agnosticizma. Filozofski problemi religioznog
govora
III. Bog i patnja. Iskustvo patnje-izvor očovječenja i stvaralaštva
IV. Moralni korijeni ateizma
V. Fenomen praktičnog ateizma
VI. Duhovnopovijesni korijeni nove religioznosti
VII. Nova religioznost i gnosticizam
VIII. Nova religioznost u svjetlu socioloških istraživanja
IX. Problem Boga u religijama
X. Nada i kriza novovjekovnih utopija
XI. Homo imago Dei ili o nastanku shvaćanja čovjeka kao osobe
Umjesto zaključka
Antropo-teologija nemoći
Iris Tićac: Pogovor
Kazalo imena
Kazalo pojmova
14. Mijo Nikić, Reinkarnacija i/ili uskrsnuće, Zbornik radova znanstvenog interdisciplinarnog simpozija FFDI-a u Zagrebu održanog 21. i 22. studenoga 1997. u Zagrebu, Zagreb, FTIDI, 1998.
Predgovor
Uvodni govor i pozdrav p. Marka Matića
Suradnici
Prof. dr. Josip Ćurić SJ, Čovjek – jedino smrtno biće
Prof. dr. Ivan Koprek SJ, Problem reinkarnacije u suvremenoj filozofiji
Prof. dr. Ivan Macan SJ, Filozofska kritika reinkarnacije
Prof. Jakov Jukić, Sociološka pozadina ideje o reinkarnaciji – danas
Doc. dr. Anto Mišić SJ, Problem smrti i umiranja u ranokršćanskoj literaturi
Prof. dr. Miro Jakovljević, Psihijatrijski pogled na reinkarnaciju
Mr. Mijo Nikić SJ, Neumoljivi zakon karmana i kršćansko oproštenje
Prof. dr. Lothar Lies SJ, Origen o reinkarnaciji
Prof. dr. Arij A. Roest Crollius SJ, Monoteizam i reinkarnacija: nepomirljivi?
Prof. dr. Karl-Heinz Neufeld SJ, Vjerujem u uskrsnuće tijela
Prof. dr. Alfred Schneider SJ, Razmišljanje o čistilištu i reinkarnaciji
Dr. Ivan Karlić, OFMConv., Isus Krist – Spasitelj čovjeka
Doc. dr. Marko Matić SJ, Isusovo uskrsnuće – temelj kršćanske vjere
Doc. dr. Ladislav Nemet, Eshatologija i pojam reinkarnacije u katoličkoj teologiji XX. stoljeća
Prof. dr. Anton Švajger, Biologija i reinkarnacija: genom i klon
Doc. dr. Tonči Trstenjak SJ, Reinkarnacija –pastoralni izazov za Crkvu
Muftija Ševko Omerbašić, Stav islama prema ideji reinkarnacije
Prof. dr. Pietro Cantoni, Biblija i reinkarnacija
Doc. dr. Marko Matić, Završna riječ
Mr. Mijo Nikić, Rječnik pojmova
Kazalo imena
Kazalo pojmova
Bibliografija
15. Brajičić, Rudolf, Filozofija i filozofije: filozofski fragmenti: dovršavanjesuprostavljanje-zbližavanje, Zagreb, FTIDI, 1999
Uvod
U APSOLUTU SU BITAK I MISAO STVARNO ISTO
1. O ISTINITOSTI I OBJEKTIVNOSTI NAŠE SPOZNAJE
2. S KANTOM ZAJEDNO
3. O ULOZI FANTAZIJE U OBLIKOVANJU SINTETIČKIH APRIORNIH SUDOVA
4. DIAGNOZA KANTOVE BOLESTI: FRENETIK ILI LETARGIK
5. ZA LAKŠE SHVAĆANJE HEGELOVE DIJALEKTIČKE METODE
6. RAZLIKA IZMEĐU BITI I BITKA U STVOROVIMA
7. EX NIHILO NIHIL FIT
8. KAKO JE U BOGU MOĆ MIŠLJENJA I MOĆ HTIJENJA
9. PASCAL O SKOLASTICI
10. APSOLUTNA BIT (BITAK) I APSOLUTNI APSURD
11. DVA PRIVIDNO ISTA POČETKA
12. UBIJEN BOG U NASLJEĐU JE NEPODNOSIVA BAŠTINA
13. KANTOVA PREĐA
14. NEKOLIKO NAPOMENA ZA BOLJE RAZUMIJEVANJE HEGELA
15. DVA POTEZA
16. MALI KATEKIZAM O SINTETIČKIM APRIORNIM SUDOVIMA
17. APSOLUT JE STVARNO ISTOVJETAN S JEDNOTOM
18. NOESIS NOESEOS MORA IMATI DVIJE SUPSISTENCIJE
19. APSOLUT JE STVARNO ISTOVJETAN S APSOLUTNOM VOLJOM
20. NEPOSREDNO SPOZNAVANJE BIVANJA OSJETNIH PREDMETA
21. POSREDNO SPOZNAVANJE BIVANJA NADOSJETNOG SVIJETA
22. APOLOGIJA NUŽNOSTI
23. JE LI FILOZOFIJA ZNANOST?
24. O RAZLICI BITI I BITKA U STVORENIM STVARIMA
25. JEDNO INDISKRETNO PITANJE
26. APSTRAHIRANJE (ODMIŠLJANJE)
27. KANTOV METAFIZIČKI AGNOSTICIZAM LAKO JE OBORITI
28. SUKLADNI SA ZEMLJOM
29. MISLI UZ ANALOGIJU
30. WITTGENSTEINOVE POTICAJNE ZAMISLI
31. TAJNA STVARANJA
32. U APSOLUTU NE MOŽE BITI NI MATERIJA NI MOŽNOST
33. RUSSELLOV PARADOKS
34. NE VJERUJEM U BOGA
35. O SAMO JEDNOJ ISTINI
36. DVA FIZIČARA O METAFIZICI
37. O SVIJESTI KAO IZVORU UNUTRAŠNJEG ISKUSTVA
38. PROBLEM APSOLUTA I OSTALIH BIĆA MATEMATIČKI
39. VJERNICI NISU PROTIV HUMANIZMA
40. TOMINA FENOMENOLOGIJA DUHA
41. POJAM BIĆA IZNIMKA JE MEĐU OPĆIM POJMOVIMA
42. IUSTITIA SOCIALIS
43. SUD O KANTOVOJ AUTONOMNOJ ETICI
44. BOG UNAPRIJED ZNA DA ĆE STVORITI SVIJET
45. O NAČELNOJ MOGUĆNOSTI REALNE METAFIZIKE
46. ČOVJEK JE BIĆE VJERE
47. NAŠ UM IMA SVOJ VLASTITI PREDMET
48. KAKO GOVORITI O APSOLUTU
49. IMA LI APSOLUT UM?
50. KANT JE NEDOKAZIVI APSOLUT DRŽAO PREDMETOM
51. ZAMIŠLJA LI TOMA APSOLUT PREDMETOM?
52. KANTOV BOG PRAKTIČNOG UMA NIJE ENS REALISSIMUM KANTOVE
NOETIKE
53. PUNINA MOJEGA IDENTITETA
54. SPOZNAJA I VOLJA (LJUBAV)
55. ZNA LI TOMA METAFIZIČKE ISKAZE ILI U NJIH VJERUJE?
56. KANT IZABRAO TOMIN, A HEGEL AUGUSTINOV STAV
57. MARÉCHALOVA NADGRADNJA
58. BIĆE JE PRVI OPĆI POJAM KOJI TVORIMO
59. OTPOR FILOZOFSKOM RAZMIŠLJANJU
60. U APSOLUTU NEMA BITI (ESENCIJE)
61. O RAZLICI IZMEĐU BITI (ESENCIJE) I BIVANJA (ESSE)
62. ODAKLE NAČELO ISTOVJETNOSTI (IDENTITETA)?
63. RAZLIKA IZMEĐU BITI I ODREĐENE POJEDINKE
64. ČOVJEK TRAŽI SVOJ SMISAO
65. DOSEG ULOGE FANTAZME U NAŠOJ SPOZNAJI
66. IZVJESNOST KAO RASUDBENICA (KRITERIJ) ISTINITOSTI
67. DESCARTESOV POSRTAJ
68. NAPOMENE O HEIDEGGERU
69. ANALOGIJA U KORIJENU
70. MIŠLJENJE O BITKU
71. S KAKVIM SE BITI U APSOLUTU STVARNO POISTOVJEĆUJU APSOLUTOVA
AKCIJA, MISAO I LJUBAV?
72. BESKONAČNOST
73. NOSIM SE S APSOLUTNIM
74. NEMA APRIORNOG DOKAZA ZA BOŽJU OPSTOJNOST
75. ŽUDNJA ZA SAMIM SOBOM
76. DOPUNA JEDNOG NAČELA
77. POJAM JE BIĆA RASKRIŽJE FILOZOFA
78. NAČELO UZROČNOSTI
79. ŠTO APSOLUT NE MOŽE
80. APRIORNI ZAKLJUČAK: SVEMIR NIJE BESKONAČAN
81. ANALOGIJI: DA. NAČINU DOKAZIVANJA ANALOGIJE: NE
82. DOKAZ KOJI NE DOKAZUJE
83. MATIČNO MJESTO RAZGLABANJA I PRONICAVOSTI
84. POSTANAK POJMA BIĆA
85. APSOLUT NIJE IMENICA NEGO GLAGOL
86. ISTINSKIJE I STVARNIJE
87. VJERA I NA VRHUNCU SPOZNAJE
88. TOČKA NA KOJOJ SE OD KANTA RASTAJEMO
89. SKRIVENOST I OTKRIVENOST BITKA
90. LIJEPAK PANTEISTA I NASJEDANJE MONOTEISTA
91. RASKOPANO GNIJEZDO BITKA
92. ŠTO JE FILOZOFIJA
93. BEZ ANALITIČKIH SUDOVA NEMA FILOZOFIRANJA
94. KOJA JE ANALOGIJA PRVOTNIJA?
95. ONTOLOŠKI TEMELJ OPTIMIZMA
96. PLURALIZAM JE IZLAZ U NUŽDI
97. FILOZOFSKA VJERA U BOGA JE SLOBODAN ČIN
98. INTEGRALNA FILOZOFIJA
99. AFATIČNO APSOLUTOSLOVLJE
100. APSOLUT JE APSOLUTNI MISTERIJ
101. MISTERIJ BIĆA
102. SLAP MISTERIJA
103. ČOVJEK JE NEDOVRŠENO BIĆE
104. APSOLUTOLOGIJA JE MISTERIOLOGIJA
105. TVORNI JE UZROK ANALOGAN POJAM
106. JEFTINA RASPRODAJA MATEMATIKE I FILOZOFIJE
107. NEPOSTOJEĆE IZVANJSKO I UNUTRAŠNJE
108. TAJNE OPĆIH POJMOVA
109. LOGIKA JE OBJEKT ETIKE
110. MOLITVA FILOZOFA
111. KADA ĆEMO IMATI POKRET FILOZOFSKOG EKUMENIZMA?
112. NEMOJTE ME U IME GLOBALIZACIJE OTKIDATI OD KOLIJEVKE
113. BIĆE NEMOŽE NE BITI
114. PROŠIRENJE FILOZOFIJE NA PODRUČJE OBJAVE
Table of contents
Kazalo imena
16. Anto Mišić (ur.), Crkva i zdravo društvo (Zbornik radova međunarodnoga
znanstvenog simpozija održanog u Zagrebu 20. i 21. studenog 1998.), Zagreb, FTIDI, 1999.
Pozdravni govori
Suradnici
Ivan Supičić, Crkva i humanije društvo
Ivan Macan, Socijalno –filozofijske pretpostavke zdravog društva
Mate Babić, Ekonomski vidici zdravog društva
Josip Jelenić, Birokracija u društvu
Marta Ljubešić, Zdravo društvo – pogled iz kolijevke
Mijo Nikić, Psihotrauma – užas zamrznut u pamćenju
Bernhard Kriegbaum, Socijalna revolucija ranog kršćanstva
Ladislav Nemet, Civilizacija ljubavi. Pojam kulture u suvremenim crkvenim dokumentima
Hans Rotter, Misli katoličke moralne teologije o zdravom društvu
Marijan Steiner, Kršćanstvo – nada za treće tisućljeće
Valentin Pozaić, Dominium terrae – amor terrae
Kazalo pojmova
17. Rudolf Brajičić, Govor o Apsolutu je govor o misteriju. Misterij ključni pojam
filozofije, Zagreb, FTIDI, 2000.
Uvod
Glavni razlog zbog kojega filozofi odbacuju Anselmov ontološki dokaz
1. Apsolut kao nužno biće je apsolutan naravni misterij
2. Filozofi i spekulativni teolozi nisu dovoljno svijesni Apsoluta kao apsolutnog
misterija
3. Stvarna nenazočnost misterija u nekom filozofskom sustavu znak je njegove
neispravnosti
4. Nedovoljna svijest kršćanskih filozofa o Apsolutu kao o apsolutnom misteriju išla
je na ruku nastanku ateističke novovjekovne filozofije
5. Misterij nije apsurd
6. Svjetlo misterija
7. Misterij Apsoluta je izvor života
8. Dug je moj put do filozofskog uvjerenja da misterij Apsolut postoji
9. Kant u svjetlu misterija Apsoluta
10. Maréchalovo inhoativno dohvaćanje na intuitivan način samoga misterija Apsoluta
11. Zašto apsolutni bitak a ne apsolutno ništa
12. Pan-ontizam: sve je biće. Misterij nam je pradomovina
13. Misterij Apsoluta nam je potreban
Sažetak
Kazalo imena
18. Nikola Stanković, Čovjek pred Bezuvjetnim, Zagreb, FTIDI, 2000.
Bilješka o piscu
Uvod
Prvo poglavlje: Transcendiranje svijeta
Putovi Tome Akvinskoga i gibanje nebeskih tijela (Quinque viae i apparentia sensibilia circa motus caelestes)
Lijepo i transcendentno u Tome Akvinskoga
Kaos kao teodicejski problem
Drugo poglavlje: Doživljaj ljudskosti
Nepovredivost ljudskog dostojanstva
Pitanje o smislu čovjekova života je nezaobilazno
Ljubav je čovjekova sudbina
Uvjeti ravnodušnosti prema Bogu
Žena u razmišljanju starih filozofa
Treće poglavlje: Poimanje Boga
Ontologijski argument u Antuna Bauera
Filozofija kao velika i posljednja borba Lava Šestova
Pojmovnik antitotilarnih enciklika iz 1937. godine
Umjesto zaključka
Fides et ratio – konsekvencije za filozofiju o Bogu
Kazalo pojmova
19. Anto Mišić (ur.), Oči vjere, Zbornik u čast Josipa Ćurića SJ u povodu 75. obljetnice života, Zagreb, FTIDI, 2002.
Predgovor
Josip Ćurić – Životopis
Bibliografija radova Josipa Ćurića
Tomo Vereš, Ontološki aspekt Akvinčevih dokaza za Božje postojanje
Rudolf Brajičić, Kritika Kantove kritike kozmologijskog dokaza za Božju opstojnost
Anto Gavrić, Narav i značenje metafizike kod prvih tomista: primjer Remigija iz Firenze
Ivan Koprek, Moralni subjekt u filozofiji B. Lonergana
Edmund Runggaldier, Čovjekova čežnja i ispunjenje: pristup Aristotela i Tome Akvinskog
Mattakottil Abraham, Jnana – Deepa Vidyapeeth, Čovjekova čežnja i ispunjenje: psihološka
perspektiva
Giovanni B. Sala, nedodirljivost ljudskog života i vjera u Boga
Ronald K. Tacelli, Moralne vrijednosti u svijetu bez Boga
Josip Talanga, Kantova filozofija religije
Ivan Kešina, Odnos teologije i prirodoslovnih znanosti u 20. stoljeću
Charles Morerod, Koncepcija dijaloga: filozofija znanosti (Popper, Kuhn, Feyerabend) i ekumenski dijalog
Josip Oslić, Vrijednosni odgovor u filozofiji Dietreicha von Hildebranda
Philibert Secretan, Kršćanska filozofija prema Aeterni patris i Fides et ratio
Iris Tićac, Kritička recepcija G. E. Moorea u svjetlu fenomenologije D. von Hildebranda
Nikola Stanković, Praeambula fide – filozofijski ili teologijski problem?
20. Ivan Macan, Socijalna etika i druge studije, Zagreb, FTIDI, 2002.
Uvod
I. SOCIJALNA ETIKA
1. Opća socijalna etika
1. Predmet socijalne etike
2. Socijalno kao realnost
3. Socijalno kao normativnost
4. Čovjek pojedinac i društvo
Vrste društvenih oblika
5.Definicija ljudskoga društva
6. Teorija uređenja društvenih odnosa – jednostrane teorije
Konkretni oblici kolektivizma
7.Društvenost kao mjerilo poretka
8. Zajedničko dobro
9. Socijalni principi
10. Završne misli
2. Specijalna socijalna etika
1. poglavlje: Juridički red
2. poglavlje: Privatno vlasništvo
3. poglavlje: Obiteljska zajednica
4. poglavlje: Građansko društvo
II. SOCIJALNE STUDIJE
Uvod
Čovjek i njegovo dostojanstvo
Što je ljudsko dostojanstvo
Što su ljudska prava?
Opća deklaracija o pravima čovjeka
Zaključak
Nepovredivost ljudskog dostojanstva
Uvodna napomena
Nepovredivost ljudskog dostojanstva
Čovjek kao političko biće
Čovjek u procjepu individualnog i socijalnog
3.Temelj ljudskih prava u međunarodnim dokumentima
Uvod
Problem naravnog prava
Shva
ćanje naravnoga prava
Ljudska prava u me
đunarodnim dokumentima
Zaključak
4.Socijalnofilozofske pretpostavke zdravog društva
Čovjek po naravi društven
Čovjek kao osoba
Individualizam, kolektivizam, solidarnost
Načela kršćanskoga socijalnog nauka
Zaključak
5. Filozofska analiza totalitarizma
1. Povijest izraza ”totalitarizam”
2. Filozofska podloga totalitarizmu
3. Bitne crte totalitariz(a)ma
4. Korijeni totalitarizma
6. Filozofsko razmi
šljanje o miru
1. Ideja mira u zapadnoj kulturi i filozofiji
2. Izgledi mira u moderno tehničko doba
Zaključak
7. Filozofsko -antropološki preduvjeti mira
1. Čovjek kao jedini subjekt mira
2. Glavne zapreke ostvarenju mira
3. Preduvjeti mira
8. Čovjek je put Crkve
Čovjek – put i briga Crkve
Teološka dimenzija društvenog nauka Crkve
Pastoralna dimenzija društvenog nauka
Promicanje pravde
Ne prevrat, nego ”obraćenje”
”Jedinstvena istina o čovjeku”
– interdisciplinarna dimenzija
Zaključak
9. Centesimus annus
10. Kršćanski humanizam – zalog čovjekove budućnosti
Kako govoriti o budućnosti?
Neke smjernice za odgoj budućeg naraštaja
Glavne točke za izgradnju budućega svijeta
Zaključak
Literatura
Kazalo imena
Stvarno kazalo
21. Ivan Koprek, Defensor hominis, Zbornik radova na međunarodnom simpoziju Čovjek u filozofiji K. Wojtyle – Pape Ivana Pavla II. održanog 5. travnja 2003. u Zagrebu, Zagreb, FTIDI, 2003.
Predgovor
Alfred Wierzbicki: Na izvorima humanizma Ivana Pavla II.
Ivan Zelić: Lublinska filozofska škola
Vlado Vladić: K. Wojtyla i philosophia perenis
Ivan Tadić: Antropološki vid enciklikȃ Ivana Pavla II.
Ivan Jakulj: Neki etičko-pravni vidovi dostojanstva ljudske osobe u enciklikama Ivana Pavla II. i
njihova zaštita u Zakoniku kanonskoga prava
Đuro Hranić – Slavko Platz: Personalni dinamizam čovjeka u filozofiji Karola Wojtyle
Josip Ćurić: Čovjekovo osobno samoodređenje prema K. Wojtyli
Ivan Kešina: Ivan Pavao II. – Papa života
Krešimir Cerovac: Ivan Pavao II. – evolucija i istina o čovjeku
Nikola Stanković: Bog u poimanju Karola Wojtyle
Anto Gavrić: Rad kao ostvarenje ljudskoga bića
Ivan Antunović: Poslušnost istini i promicanje pravednosti prema enciklici Centesimus annus pape Ivana Pavla II.
Iris Tićac: Odnosi između zajednice (interpersonalne i socijalne) i personalnog subjektiviteta čovjeka
Nela Gašpar: Homo patiens i Ivan Pavao II.
Hrvoje Lasić: Ivan Pavao II. – zagovornik međureligijskog dijaloga
22. Oswald, Julius, Filozofija prakse u Hrvatskoj, Zagreb, FTIDI, 2006.
Uvod
Kako je nastala filozofija prakse u Hrvatskoj
Bit čovjeka po viđenju filozofa praxisa
Samootuđenje čovjeka
Ukidanje samootuđenja na putu u samoupravljanje
Bibliografija
23. Miljenko Belić, Ontologija. Biti, a ne ne – biti, što to znači?, Zagreb, FTIDI, 2007.
Predgovor: Ontologija radosti Miljenka Belića (Daniel Miščin)
Bibliografija radova Miljenka Belića
ONTOLOGIJA
Što proučava ontologija?
Prvi put rješenju problema bitka: Parmenidov problem i njegovo rješenje
1. DIO: Parmenidova problematika
2. DIO: Metafizička promatranja kojima se rješava Parmenidova problematika
TRAKTAT O ZBILJNOSTI I MOGUĆNOSTI (DE ACTU ET POTENTIA)
TRAKTAT O ANALOGIJI BIĆA
DIO: Dopunski traktati
TRAKTAT O MOGUĆIM BIĆIMA
TRAKTAT O KATEGORIJAMA
TRAKTAT O UZROCIMA
BITI ILI NE-BITI – U SVJETLU ANALOGIJE BIĆA
Uvod
PRVI DIO: Činjenica analognog spoznavanja i njeno onto-logičko opravdanje
I. ČLANAK: UVODNI SUSRET S ČINJENICOM ANALOGIJE
II. ČLANAK: ISTOST I RAZLIKA
III. ČLANAK: ZAGONETNI GLAGOL ”BITI”
IV. ČLANAK: OPRAVDANOST ANALOGNOG SPOZNAVANJA
DRUGI DIO: Onto – teo – logička razmišljanja u svjetlu analogije bića
I. ČLANAK: ”NEPLIVAČI” I ”STIJENA”
II. ČLANAK: SAMO ”DA!” – ŠTO TO ZNAČI?
III. ČLANAK: BIĆE – PO KOME?
IV. ČLANAK: JOŠ NEKI VIDICI O NAZOČNOSTI PRA – BIĆA U OSTALIM BIĆIMA
Indeks nominum et rerum
24. Ivan Šestak, Prilozi filozofiji o čovjeku, Zagreb, FTIDI, 2011.
Predgovor
I. SHVAĆANJE ČOVJEKA U POVIJESTI FILOZOFIJE
II. PRINOS KRŠĆANSTVA FILOZOFSKOJ MISLI O ČOVJEKU
III. ČOVJEKOVO OPSTOJANJE I ŽIVOTINJSKO POSTOJANJE
IV. ČOVJEKOVE VLASTITOSTI KAO POKAZATELJI NJEGOVE DUHOVNE DIMENZIJE
V. ČOVJEK KAO RELIGIOZNO BIĆE. POKUŠAJ FILOZOFSKOG UTEMELJENJA
RELIGIOZNOG ŽIVOTA
VI. HRVATSKI NEOSKOLASTIČKI PRIRUČNICI FILOZOFIJE O ČOVJEKU
Umjesto zaključka
Kazalo imena
25. Marito Mihovil Letica, Odnos metafizike i znanosti: Boškovićevo metafizičko prirodoslovlje, Zagreb, FTIDI, 2011.
Predgovor
Dopuna predgovoru: recenzija (Krunoslav Pisk)
Uvod: polazišta i smjernice
Osnovna obilježja Boškovićeve filozofije prirode
O metafizici
Glavne mijene metafizike u povijesti filozofije
Metafizički i fizikalni aspekti geometrije i matematike, prostora i vremena i materije u Boškovićevih prethodnika
Boškovićevi metafizički i fizikalni aspekti geometrije i matematike, prostora, vremena i materije
Zaključno razmatranje
Literatura
O autoru
Kazalo imena
26. Hrvoje Lasić, Fenomenologija i filozofija religije, Zagreb, FTIDI, 2012.
Predgovor
PRVI DIO: FENOMENOLOGIJA RELIGIJE
Uvod
I. FENOMENOLOGIJA RELIGIJE – ZNANOST O RELIGIJSKIM I RELIGIOZNIM
FENOMENIMA
II. NASTAJANJE I POVIJESNI RAZVOJ FENOMENOLOGIJE RELIGIJE
III. VELIKE RELIGIJE SVIJETA I NOVI RELIGIOZNI POKRETI
IV. ”SVETO” – BITNO OBILJEŽJE RELIGIJSKIH I RELIGIOZNIH FENOMENA
DRUGI DIO: FILOZOFIJA RELIGIJE
Uvod
NASTAJANJE I POVIJESNI RAZVOJ FILOZOFIJE RELIGIJE
POIMANJE NARAVNE I ”NADNARAVNE” STVARNOSTI U FILOZOFIJI I TEOLOGIJI
FILOZOFIJA RELIGIJE U SREDNJOVJEKOVNOJ FILOZOFIJI
FILOZOFIJA RELIGIJE U NOVOVJEKOVNOJ FILOZOFIJI
FILOZOFIJA RELIGIJE U DJELIMA SUVREMENIH AUTORA
FILOZOFIJA RELIGIJE U SUVREMENOJ FILOZOFIJI I TEOLOGIJI
DODATAK – PRILOZI
Literatura
Kazalo imena
27. Anto Gavrić, OP i Ivan Šestak, DI (ur.), Veritas vitae et doctrinae, U potrazi za istinom o čovjeku i Bogu, Zbornik u čast Hrvoja Lasića, OP, Zagreb, FTIDI, 2012.
Kratice
Proslov
Domagoj Augustin Polanščak, Život i djelo Hrvoja Lasića, OP
Charles Morerod, Poziv katoličkog filozofa kao filozofa
Stipe Jurič, ”Do smrti se bori za istinu” (Sir 4, 28 LXX)
Alojz Ćubelić, Istina i mudrost na kušnji
Ivan Kordić, Istina i osjećaji
Ivica Raguž, O nekim vidovima sreće Tome Akvinskog
Stjepan Radić, Fenomen prijateljstva i pokušaj njegova sustavnog određenja
Ivica Musić – Ivana Ljubić, Suvremene rasprave o Bogu
Anto Mišić – Ivan Antunović, O vremenu i prostoru – Augustinovo poimanje vremena
Mile Babić, Ljubav prema Bogu u Ivana Dunsa Škota
Anto Gavrić, Transcendentali – razvoj nauka i pojmovna problematika
Borislav Dadić, Metafizička misao Meistera Eckharta
Ivan Koprek, Mjesto i važnost morala u filozofije Franje Suareza
Ivan Šestak – Rebeka Šimunković, Edmund Husserl i Martin Heidegger prema Edith Stein. Prilog
za portret filozofkinje
Srećko Koralija, Mudroslovna skicoznost u Prop 1, 4 – 11
Johannes B. Brantschen, Istina križa ili je li Isusova smrt na križu kazna zadovoljštine za naše
grijehe?
Mirko Vlk, Eshatološka nada kao istinski horizont povijesti
Alen Matušin, Filozofija umjetnosti Hijacinta Boškovića. Odnos između umjetnosti, moralnosti i
intelektualnosti
s. Ivana Pavla Novina, Slika svijeta i višedimenzionalnost istine: filozofijska priroda fizikalne
kozmologije
Dr. sc. Ivan Zelić, Dominikanski utjecaj na Maritaina
Philibert Secretan, Upoznavanje sa španjolskim filozofom: Xavier Zubiri (1898. –1983.)
Benedict Thomas Viviano, Postoji li kršćanska filozofija?
28. Béla Weissmahr, Ontologija, Zagreb, FTIDI, 2013.
Uvod: Ontologija kao osnovni dio metafizike
A. Dokazivanje mogućnosti metafizike kao znanosti
I. Što je metafizika?
II. Prigovori mogućnosti metafizike
1. Kant o mogućnosti metafizike kao znanosti
2. Kritika metafizike u logičkom pozitivizmu
3. Odnos prema metafizici u kasnijoj analitičkoj filozofiji
III. Jesu li mogući istiniti iskazi o stvarnosti koja je empiriji nedostupna?
1. Argument ”retorzije”
2. Ono što se ne može zanijekati
3. Zašto su mogući istiniti iskazi o stvarnosti koja nije dostupna empiriji?
4. Svojstva metafizičkih iskaza i predmet metafizike
B. Metafizika kao prikaz shvaćanja bitka
I. Bitak u svom jedinstvu i mnoštvu
1. Prva spoznaja metafizike
2. Obilježja ”pojma” bića
3. Problem univerzalija
4. Analogija bića
5. Identitet i razlika bića u bitku
6. Odnosni bitak bića
II. Bitak u svojoj djelatnosti
1. Kako treba shvatiti promjenu i nastajanje ?
2. Bitak kao načelo dinamike
3. Shema ”supstancija – akcident kao osnovna struktura dinamičke
stvarnosti
III. Pogled dalje: Bitak kao duhovna stvarnost
Bibliografija
Kazalo imena
Predmetno kazalo
Pogovor: Transcendentalni argument (Dalibor Renić)
29. Šestak, I., Oslić, J., Gavrić, A. (ur.), Prilozi o hrvatskoj neoskolastici, Zagreb,
FTIDI, 2014.
I. Šestak, Predgovor
A. Mišić – I. Macan, Korijeni filozofskog nazivlja hrvatske neoskolastike
Kata Lamešić, Skolastička filozofija – prava filozofija? Recepcija skolastike kod Franje Šanca
Barbara Ćuk, Karlo Balić: integralna skolastika
Draženko Tomić, Kvirin Vasilj i neoskolastika
Ivan Koprek – Ivan Šestak, Intuicija i /ili diskurs Skolastička baština u filozofiji J. Weissgerbera
Mihaela Lovrić, Zimmermannova kritika Kantova subjektivizma
Ivan Šestak, Ontologija Josipa Ćurića
Anto Gavrić, Problem Boga u misli Hijacinta Boškovića
Josip Oslić, Keilbachovo razumijevanje „eksperimentalne“ metode u psihologiji religije i tumačenje
„religioznog doživljaja“
Ivana Pavla Novina, Filozofija znanosti u hrvatskih tomista – dominikanska baština
Ivan Kordić, Kruno Pandžić na tragu Heideggerova mišljenja istine
Marjan Ostrogonac, Ozbiljenje filozofije kod Tome Vereša
Domagoj Polanščak, Recepcija estetike Tome Akvinskog u Rajmunda Kuparea
Tomislav Drežnjak, Hrvatski neoskolastici protiv velikih ideologija 20. stoljeća – S. Zimmermann i
H. Bošković
Nikola Bolšec, Politički diskurs Hijacinta Boškovića u časopisu Duhovni život
Željko Pavić, Odnos Marka Josipovića prema neoskolastici ili Što bi danas mogla značiti „četvrta skolastika“?
Eva Šibl, Aktualnost časopisa Hrvatska straža (1903. – 1918.)
Karolina Matić, Aktualnost časopisa Nova revija (1922. – 1941.)
30. Stanković, N., Kutleša, S., Šestak, Ivan (ur.), Filozofija Ruđera Josipa Boškovića, Zbornik radova međunarodnog znanstvenog simpozija održanog 4. 11. 2011. na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu, FTDI, Zagreb, 2014.
Sadržaj
Program simpozija
Predgovor
Stipe Kutleša, Privlačno–odbojne sile: Boškovićevo otkriće?
The Attractive–Repulsive Forces: Bošković’s Discovery?
Hans Ullmaier, Bošković’ s Theoria: A First Attemp of a „Theory of Everything“?
Je li Boškovićeva Theoria prvi pokušaj „teorije svega“ (Theory of Everything)?
Anto Mišić, Boškovićevo poimanje protežnosti
Bošković’s Understanding of Extension
Luca Guzzardi, The One or the Many?
Boscovish, Kant, and the Metaphysical Puzzle of Space
Jedno ili mnoštvo? Bošković, Kant i metafizička zagonetka prostora
Marito Mihovil Letica, Boškovićevi metafizički dokazi kontinuiteta
Bošković’s Metaphysical Proofs of Continuity
Georg Sans, Gesetze der Freiheit: Bošković über das Leib–Seele–Problem
Zakoni slobode: Bošković o problemu odnosa tijela i duše
Nikola Stanković, Poimanje kontingencije u Boškovićevim dokazima za Božje postojanje
The Concept of Contingency in Bošković’s Proofs for the Existence of God
Mihaela Girardi–Karšulin, Beskonačna djeljivost i konačnost spoznaje kod Boškovića
Infinite Divisibility and Finite Knowledge in Bošković
Erna Banić–Pajnić, Po čemu je Bošković skeptik?
In What Ways Was Bošković a Skeptic?
Srećko Kovač, Logika opravdanja u Boškovićevoj indukciji
The Logic of Justifications in Bošković’s Induction
Snježana Paušek–Baždar, Ruđer Josip Bošković i kemija u doba prosvjetiteljstva
Ruđer Bošković and Chemistry in the Age of Enlightenment
Podaci o sudionicima simpozija
31. Šestak, Ivan, Toma Akvinski o sreći i blaženstvu (Summa theologiae I-II, q. 1-5), FTIDI, Zagreb, 2018
Uvod
Povijest poimanja sreće do Aurelija Augustina
Sreća u predkršćanskom razdoblju povijesti filozofije
Kršćanska ponuda sreće
Prva kršćanska filozofska obrada sreće kod Augustina
TOMA AKVINSKI I SREĆA ODNOSNO BLAŽENSTVO
Život i djelo Tome Akvinskoga
„Filozofija“ u srednjemu vijeku? Toma Akvinski „filozof“?
Značenje Tomina pogleda na čovjeka i njegovu sreću
Kontekst Tominog govora o sreći u Summa theologiae
Shematski prikaz kvestija i artikula iz S. th. I_II, q. 1-5.
Pitanje 1. O konačnoj čovjekovoj svrsi
Pitanje 2. U čemu se sastoji čovjekovo blaženstvo?
Pitanje 3. Što je blaženstvo?
Pitanje 4. Što je potrebno za blaženstvo?
Pitanje 5. O postignuću blaženstva
Zaključni izvodi
Literatura
32. Aktualnost srednjovjekovne filozofije. Tomo Vereš kao inspiracija. Zbornik
radova, uredili Anto Gavrić i Marina Novina, Zagreb, 2018.
Predgovor
Kardinal Georges Cottier o Tomi Verešu
Barbara Ćuk, Što je srednjovjekovna filozofija?
Anto Gavrić, Zašto proučavati filozofiju srednjega vijeka?
Serge-Thomas Bonino, Je li potrebna „tomistička filozofija“?
Georges Cottier, Zauzetost učiteljstva za svetog Tomu u Fides et ratio
Ruedi Imbach, Biblija i filozofija: razmatranja povjesničara srednjovjekovne filozofije
Ivica Raguž, O sakramentalnoj teologiji Huga od Sv. Viktora
Ivan Zelić, Neke posebnosti srednjovjekovne logike
Nikola Stanković, Uvjeti suglasja vjere i razuma
Borislav Dadić, Princip individuacije u srednjovjekovnoj metafizičkoj misli
Tomislav Kovač, Mjesto filozofije i teologije u kršćansko-muslimanskom dijalogu u srednjem vijeku i danas
Josip Talanga, Utjecaj skolastike na Descartesovo esse obiectivum
Dalibor Renić, Verbum mentis: Toma Akvinski i Lonergan
Ivan Kordić, Johannes B. Lotz između Tome Akvinskog i Martina Heideggera
Željko Pavić, „Prekomjerno autoritativno osiljenje“ teologije kao teologije teologâ u odnosu na „svetu nauku” i filozofiju
Vladimir Premec, Toma – Marx – Vereš
Draženko Tomić, Neoskolastičnost filozofskoga voluntarizma Bonifaca Badrova?
Ivan Šestak, Srednjovjekovna filozofija u hrvatskoj katoličkoj periodici od 1910. do 2012. godine
33. Odjeci filozofije personalizma. Zbornik radova s Međunarodnog znanstvenog skupa Personalizam – jučer, danas, sutra održanoga 1. prosinca 2017. u Zagrebu, uredili Ivan Šestak, Ivan Čulo i Vladimir Lončarević, Filozofski niz, knjiga 33, FTIDI, Zagreb, 2019.
Urednici, Predgovor
Ivan Koprek, Pozdravna riječ na otvorenju skupa
Ivan Supičić, Kristova „Radosna vijest“ – perenijalna utemeljenost i suvremena aktualnost personalizma
Anto Mišić i Miroslav Čadek, Filozofsko-teološki izvori govora o osobi
Hrvoje Relja, Metafizički temelji specifičnosti osobe u sv. Bonaventure i sv. Tome
Nikola Kajtez, Ontološke granice personalizma – negentropijska perspektiva
Ivan Čulo, Personalistička filozofija prava
Dan Đaković, Sekularnost, sekularizacija i sekularizam u svjetlu misli J. Maritaina
Alojz Ćubelić, Što je ostalo od cjelovitog humanizma?
Pavle Mijović, Mogućnost institucionaliziranog personalizma unutar biopolitičke paradigme: Jacque
Maritain i Giorgio Agamben
Miroslav Rožić, Suprotstavljenost personalizma i materijalizma na primjeru političkih doktrina
Ivan mons. Devčić, Personalizam Nikolaja A. Berdjajeva
Jakub Gorczyca, Berdjajevljevo čitanje Martina Bubera
Nenad Malović, Berdjajev o političkim sustavima
Nikola Stanković, Personalizam ruskog filozofa Lava Šestova
Bojan Žalec, Kierkegaard i personalizam
Daniel Miščin, Bit personalizma i Levinasova kritika Heideggerove ontologije
Barbara Ćuk, Hannah Arendt i otkrivanje jedinstvenog osobnog identiteta
Ivan Šestak, Robert Spaemann – promocija osobe
Neven Šimac, Don Ivan Dinko Illich – život i djelo
Božidar Petrač, Recepcija personalizma kod hrvatskih mislilaca u emigraciji
Vlado Lončarević, Osoba i država u misli Dušana Žanka
Petar Kovačić Perčin, Personalizam kod Slovenaca
Božidar Brezinščak Bagola, Kako biti i opstati čovjekom – zapisi uz prevođenje izabranih eseja Petra
Kovačiča Peršina, suvremenog slovenskog personalista
Program međunarodnog znanstvenog skupa Personalizam – jučer, danas, sutra
34. Josip Ćurić, Filozofski spisi, Zagreb, FFRZ, 2022.
Predgovor
1. Čovjek u krilu stvarnosti
2. Repetitorij kritike
3. Ontologija
4. Repetitorij teodiceje
5. Od stvarnosti do prabitka
6. Istina u ljudskom znanju i kršćanskom vjerovanju
7. Istina vjere u procijepu kulturnog pluralizma
8. Problem teizma u filozofiji
9. Ateizam XX. stoljeća
10. Pred ogledalom nevjere
35. Josip Weissgerber, Antropologija, Filozofija o čovjeku, Zagreb, FFRZ, 2023.
Uvod
1. Naziv i metoda
2. Autentično iskustvo
3. Osjetna strana doživljavanja
4. Formalno-metafizička strana doživljavanja
5. Što je čovjek
6. Akti i sposobnosti
7. Onto- i filogeneza čovjeka
8. Filozofska eshatologija
9. Filozofska biologija
Zaključna riječ
36. Ivan Čulo, Ivan Šestak, Znakovi vremena, Zagreb, FFRZ, 2024.
Sadržaj
Predgovor
I. Uvodne napomene
II. Uzajamnost slobode, samostalnosti i socijalne pravde (Milan Ivšić)
Kriza demokracije i parlamentarizma
Ekonomski personalizam
Zadružna ideja i autohtona narodna kultura
III. Uređenje društva na temelju socijalne pravednosti (Juraj Šćetinec)
Demokratizacija radnog odnosa i gospodarska demokracija
Korporativizam
Autoritarni i totalitarni režimi
IV. U potrazi za društvom u ljudskom liku (Bonifacije Perović)
Kršćanske osnove i personalizam
Vrijeme krize kao stvaralačko razdoblje
Personalistička vizija hrvatskog društva
V. Defensor fidei – preko naravnog do nadnaravnog (Duro Gračanin)
Smisao i duhovnost
Filozofski zanos za istinom
Razumsko opravdanje vjere
VI. Univerzalna dimenzija apostolske službe (Stjepan Tomislav Poglajen) 133
Ignacijevska duhovnost i izraziti personalizam
Kritika totalitarnih režima
Kršćanski rodoljubni preporod
